logičke greške

LOGIČKE GREŠKE

Logičke greške su oni zakljuci i dokazi, koji na prvi pogled izgledaju da su tačni, a u stvari nisu.
  • LOGIČKE GREŠKE U ODNOSU NA PRAVILA MIŠLJENJA
  • LOGIČKE GREŠKE U ODNOSU NA ISKUSTVENE ČINJENICE
  • LOGIČKE GREŠKE ZASNOVANE JEZIČKOM KONFUZIJOM
SOFIZMI  Reč sofizam potiče od pokreta nastalog u Antičkoj grčkoj. Sofisti, plaćeni “učitelji mudrosti”, pisci političkih i sudskih beseda, ili kako bismo ih mi danas nazvali: besednici ili retori – ljudi posebno upućeni u veštinu javnog govorenja.Smisao njihovog podučavanja sastojao se u obrazovanju moćnog državnika, čoveka sposobnog da ubedi druge u ispravnost vlastitog stanovišta. Sofisti nisu puno marili za dokazivanja kosmologa, već su podučavali znanju koje je upravljeno ka sticanju političke moći i osvajanju vlasti, a ne ka tome da se utvrdi šta jeste ili nije pretpostavljena konačna istina. Sofizmi i paralogizmi su zaključci ili dokazi koji prividno izgledaju istinito, a zapravo su lažni. Sofizmi su svesne i namerne logičke greške koje se upotrebljavaju da zbune neupućene i ubede ih u istinitost lažnih stavova. Ukoliko se logičke greške prave nenamerno, reč je o paralogizmima. Za svaki nepravilan zaključak, ili misao, možemo reći da je logički pogrešan, to jest, da sadrži neku logičku grešku.Sofizmi se se koriste kada namerno nekog želimo da ubedimo u istinitost jednog lažnog stava. Po stukturi se ne razlikuju od paralogizma, već se razlikuju moralno. PARLOGIZMI-NENAMERNE LOGIČKE GREŠKE. Nastaju usled  jezičke konfuzije ,uzrok je neznanje, nedovoljna koncetracija, zablude. GREŠKE U ODNOSU NA FORMALNO-LOGIČKA PRAVILA PETITIO PRINCIPI- TRAŽENJE PRINCIPA  (nastaje tako što se pri dokazivanju jedne teze pozivamo na neki stav kao da je dovoljan razlog a on sam nije još dokazan). Ako autorski honorari rastu, rastu i cene knjiga, Autorski honorari ne rastu, dakle, Ne rastu ni cene knjiga. CIRKULUS VITIOSUS- OBRTANJE U KRUGU (se sastoji u tome da za dokazivanje teze navodimo stav koji tek pomoću teze koje dokazujemo možemo dokazati.) “Opijum uspavljuje zato što u sebi ima moć uspavljivanja” IGNORATIO ELENHI- ZAMENA TEZA (se sastoji u tome da se umesto teze dokazuje neka druga slična teza, tako da nam se čini da se dokazuje ta teza). Pr. Kada se tvrdi da su u bivšoj Jugoslaviji Srbi vladali nad ostalim narodima koji su u njoj živeli, to se dokazuje na osnovu toga što se iznose činjenice da su najvažnije odluke donošene u Beogradu. Međutim, zamena teze je u tome što Beograd nije isto što i Srbi, zato što glavni beogradski funkcioneri nisu bili Srbi (Tito, Kardelj, Dolanc..)   GREŠKE U ODNOSU NA SADRŽINSKA PRAVILA MIŠLJENJA Relativna postojanost (žrtva nasilja je nasilnik) Različito- disparantno (SRS I SNS I DS I SPS) Bezuslovno-vreme, mesto (demokratija) Deo-celina ( nacionalne predrasude) Opštost-univerzalnost (književnik sa lošim delom) Nužnost –nema odstupanja (EU) Postepenost –nema korenitih promena (organika) Protivurečnost –odbacuju se obe strane Pr. «Ono što nisi izgubio, imaš?» «Da», «Rogove nisi izgubio?» «Ne», «Dakle, imaš rogove!» Sofizam Lažljivac: Kada neko kaže «Ja lažem», govori li on istinu ili laže? Ako pretpostavimo da govori istinu, to znači da laže, jer to njegov istinit sud tvrdi, a ako pretpostavimo da laže, znači da govori istinu (jer ako laže da laže, znači da ne laže). Ispada da on laže ako govori istinu, a govori istinu ako laže. Tako obe pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da laže, dovode do kontradikcije. Sofizam Protagora i učenik: Sofist Protagora podučavao je jednog učenika advokatskoj veštini. Pogodili su se da učenik odmah plati polovinu školarine, a drugu polovinu kad dobije prvi slučaj na sudu. Pošto po završetku škole učenik nije počeo da se bavi advokaturom, Protagora ga je tužio! Na sudu mu je rekao: «Ti ćeš mi svakako platiti ostatak školarine, jer ako izgubiš parnicu platićeš po odluci suda, a ako je dobiješ, platićeš mi po našem dogovoru!» Učenik mu je odgovorio sledeće: «Ako dobijem parnicu, neću ti platiti jer je tako sud presudio, ako izgubim, neću ti platiti, jer smo se tako dogovorili!» Krokodil koji je uhvatio dete obećava majci koja stoji na obali da će joj ga vratiti ako pogodi što namerava učiniti s njim. Mati mudruje: Ti nameravaš ili da pojedeš dete ili da mi ga vratiš. Ako nameravaš da mi ga vratiš, vratit ćeš mi ga zato što nameravaš. Ako namjeravaš da ga pojedeš, a ja to pogodim, vratit ćeš mi ga zato što sam pogodila. Prema tome, vratit ćeš mi ga u svakom slučaju. Krokodil odgovara: Ako nameravam da pojedem dete, a ti to pogodiš, neću ti ga vratiti zato što nameravam da ga pojedem. Ako ne nameravam pojesti dijete, a ti to ne pogodiš, neću ti ga vratiti zato što nisi pogodila. Dakle, neću ti ga vratiti ni u kom slučaju.   Ćelavi Da li je čovek ćelav ako mu iščupaš jednu dlaku? Ne. Da li će biti ćelav ako mu iščupaš dve dlake? Ne. Da li će biti ćelav ako mu iščupaš tri dlake? Ne. Da li će biti ćelav ako mu iščupaš… i tako se pitanja nastavljaju. Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori s “da”, sofist zaključuje da čupanje jedne dlake čini čovjek ćelavim, a ako sugovornik uporno odgovara negativno, sofist zaključuje da gubeći dlaku po dlaku čovjek ne može nikad oćelaviti.  
Podeli:

Trackback from your site.

Ostavite komentar